Može se dogoditi da podvodni ribolovac tijekom prikradanja nailazi na ribu u jednakim daljinskim i vremenskim intervalima ili da pronađe mnoštvo ribe koncentrirano na užem području. Ova dva različita slučaja ovise u prvom redu o intenzitetu kurenta i vrsti dna, a donekle i o vremenskim prilikama proteklih dana koje su vladale u zoni lova. Prvi slučaj, kada se plijen susreće periodično, nastaje uslijed naglašenije struje i više odgovara podvodnom ribolovcu.

Lov prikradanjem je najsloženiji oblik podvodnog ribolova. Sastoji se od niza međusobno povezanih radnji kojima je cilj neopaženo prići ribi na puškomet. Vrhunska apnea, dobra adaptacija i konstantna koncentracija najvišeg nivoa, elementi su koji trebaju biti zadovoljeni kod lova prikradanjem. Prikradanjem se u pravilu lovi uz obalu, na dubinama do pet metara.

Nakon što je lubin uspješno pogođen, podvodni ribolovac se po mogućnosti u istom zaronu treba dočepati ulova, a zatim se okrenuti unatrag i uz dno vratiti do površine. Ovakav način povlačenja se prakticira zbog sljedeće čeke koja može biti uspješna sa iste pozicije, a pogotovo ako je prethodno viđeno više lubina. Izranjanjem i zadržavanjem poviše mjesta gdje je lubin ulovljen, radi skidanja sa strijele, podvodni ribolovac umanjuje te izglede. Ostali će lubini tada lakše uočiti opasnost dok budu promatrali noge i peraje podvodnog ribolovca u gibanju.

Osjetivši kretnje podvodnog ribolovca tijekom urona, lubin će se i sa udaljenosti veće od 50 metara hitro zaputiti prema njihovom izvoru. Teritorijalno opredijeljen mentalni sklop lubina, nalagati će mu da pronađe "uljeza" u svom prostoru. Dolazak će izgledati poput tamno sive točke koja se povećava što je lubin bliži. Zbog brzine dolaska, često se dogodi da se lubin nađe u blizini, a da se podvodni ribolovac još nije ni namjestio na morskom dnu. Stoga podvodni ribolovac treba koristiti vodoravni zaron s pogledom usmjerenim prema naprijed. Tako će na vrijeme moći uočiti dolazak lubina i postaviti se u najpovoljniji položaj za odapinjanje strijele. Klasično zaranjanje s pregibom u kukovima se prakticira kada se lubin lovi na većoj dubini.

Ciklone sa središtem nad zapadnim Sredozemljem, koje u jesen pohode Jadran, stvaraju dobre uvjete za lov lubina. Podvodni ribolov na lubina je uspješniji ako se navedene vremenske promjene odvijaju za mijena kada se mjesec nalazi u fazama oko prve ili zadnje četvrti. Tada se zbog smanjenog utjecaja mjeseca na morske struje, lubin okuplja na mjestima gdje do jačih strujanja mora dolazi uslijed djelovanja vjetra i valova. Najpovoljniji su dani dugotrajnih umjerenih vjetrova, poput juga, bure ili lebića, dakle kada se ustali jedan od utjecaja.

Postojanje kurenta je temeljni parametar u podvodnom ribolovu na lubina. Kurenat na nekoj poziciji može biti izazvan djelovanjem plimotvorne ali i djelovanjem atmosferskih sila, u prvom redu tlakom zraka i vjetrom. Lubinova snaga i okretnost dolazi do punog izražaja kada lovi u jakoj struji. Dok traži hranu lubin skoro uvijek pliva uz kurenat. Lubin "čita" kurenat. Osjetilom mirisa i okusa lubin kroz kurenat otkriva vrstu hrane i prima ostale informacije.

Za plitki podvodni ribolov na lubina (do tri metra dubine) koristi se vodoravni zaron ili zaron sa polupregibom u kukovima. Budući se uron kontrolira udahom (promjenom volumena zraka u plućima), podvodni ribolovac mora biti pravilno i precizno olovima izbalansiran. Uzgon “debelog” zimskog ronilačkog odjela neutralizira se na tri glavna mjesta. To su noge, leđa i struk. Ako se bilo koje od ovih mjesta ne optereti doći će do izdizanja tog dijela tijela, pri čemu podvodni ribolovac neće biti u pravilnom položaju na morskom dnu.

Mase i velika jata lubina se krajem ljeta prvo pojavljuju na sjevernom Jadranu. Obzirom da ih podvodni ribolovci prethodno ne primjećuju ni u hrvatskom a ni u talijanskom obalnom pojasu pretpostavka je da njihov put vodi dubljim dijelom Jadrana. Svjetlija pigmentacija po leđima takvih lubina možda ide u prilog ovoj tezi. Padanjem temperature mora lubini se u većim količinama približavaju obali. Tu se jedan dio mase lubina odvoji te se u valovima počinje spuštati prema Dalmaciji i dalje prema Albaniji.

Lubin je najinteligentnija riba koju podvodni ribolovac može pronaći u Jadranu. Za njega se sa sigurnošću može kazati da je vladar uzobalnog morskog pojasa. Krase ga: velika snalažljivost, taktičnost u lovu, grabežljivost i jaka radoznalost zbog koje u podvodnom ribolovu najčešće biva lovljen. Može narasti do 100 centimetara.